Poglavlje koje regulira protok radne snage privremeno je 'zatvoreno' tako što su sve članice EU dobile pravo da zabrane zapošljavanje hrvatskih državljana sedam godina od ulaska Hrvatske u EU. Irska, Velika Britanija i Švedska jedine su zemlje koje su 2004. godine odmah otvorile svoje tržište radnicima s istoka, ali tada nije bilo krize.

Dvije trećine hrvatskih građana spremno je na preseljenje zbog zaposlenja ili boljeg posla unutar Hrvatske (67%) ili izvan nje (64%), a najpoželjnije destinacije za novi početak su Njemačka i Švicarska, a od gradova London.
Mobilnost radne snage u porastu je, naime, zbog globalne ekonomske krize, i za tom pojavom, koja je uobičajena praksa u razvijenim zemljama Europske Unije, ne zaostaju ni građani Hrvatske.

Dok je četveročlano izaslanstvo Hrvatskoga sabora jučer bilo u posjetu Bundestagu i njemačkoj vladi, radi – prema službenoj hrvatskoj verziji – razmjene mišljenja u okviru programa »Pridruživanje Europskoj uniji« – mnogi su beznadno nezaposleni s ovdašnje burze rada obavljali završne pripreme radi što skorijeg odlaska na rad u Europsku uniju, ponajviše u Njemačku i Austriju, gdje im se od 1. svibnja otvaraju znatno povoljnije šanse od onih što ih nudi turistička sezona.